Minimalizam u lingvistici

Minimalizam u lingvistici u vezi je sa teorijom koji je razvio Noam Čomski proučavajući pravila i principe na osnovu kojih nastaju rečenice. Zbog njegovog fokusa na nastajanje tj. generisanje, ovaj pristup se naziva i teorijom generativne gramatike.

Čomski  je ideju razvio polovinom dvadesetog veka u potrazi za univerzalnim pravilima na osnovu kojih nastaju gramatički ispravne rečenice i načinom na koji jezik funkcioniše u ljudskom mozgu.

Generativna gramatika

Osnovna ideja generativne gramatike je da svi jezici imaju zajedničku osnovu, jednu vrstu univerzalne gramatike, koja sadrži osnovne principe zajedničke svim jezicima, ali da posebni jezici imaju specifične parametre. Osnovnu pojmovi generativne gramatike su:

  • Generativnost jezika kao sistema u konstantnom nastajanju i razvoju, a koji omogućava beskonačno mnogo rečenica sa ograničenim brojem reči i pravila.
  • Sintaksa kao ključni deo koji proučava kako se reči i fraze kombinuju u rečenice.
  • Pravila koja određuju kako se imenske ili glagolske fraze formiraju i kombinuju. Imenske fraze su oni delovi rečenice koji definišu subjekat ili objekat, a glagolske oni koji definišu radnju.

Minimalistički program

Ovaj pristup gramatici se takođe naziva i minimalističkim programom, jer mu je cilj da objasni ljudsku, evolutivnu jezičku sposobnost na jednostavan, elegantan način i to koristeći što manje teorijskih pretpostavki i elemenata.

Glavne karakteristike lingvističkog minimalizma su:

  • Ekonomičnost – za lingvistički minimalizam ekonomičnost je osnovni princip optimizacije jezika. To znači da jezičke strukture nastaju tako da minimizuju kompleksnost, a time i energiju potrebnu “za obradu i prevod” informacija iz sveta oko nas u jezik. Prednost dajemo jednostavnim i efikasnim jezičkim strukturama.
  • Jezik kao evolutivna sposobnost – glavno pitanje je: koje su naše osnove jezičke mogućnosti tj. preduslovi, sposobnosti? Koje su minimalne kognitivne i biološke komponente potrebne da bi ljudsko biće moglo da usvoji i koristi jezik? U potrazi za ovim odgovorom lingvistički minimalizam pokušava da identifikuje osnovni skup pravila i principa univerzalnih za sve jezike.
  • Operacije spajanja i pomeranja – u lingvističkom minimalizmu, ključne operacije su spajanje i pomeranje (eng. “merge” i “move“).
    • Spajanje je kombinacija dve sintaktičke jedinice u jednu.
    • Pomeranje je premeštanja tih jedinica  u okviru rečenice da bi se postigla određena sintaktička struktura.
  • Interfejsi – lingvistički minimalizam se intenzivno bavi spojnicama (interfejs) između različitih modula jezika: fonologije (zvukovi), semantike (značenje), sintakse (struktura rečenica) i pragmatike (kontekstualno značenje). Cilj je objasniti kako se pomenuti moduli integrišu na najjednostavniji način.
  • Principi i parametri – minimalizam je preuzeo i pojednostavio ideju principa i parametara.
    • Principi su po tom ključu univerzalni za sve jezike, a
    • parametri omogućavaju varijacije između jezika.

Primer: na našem podneblju red reči u rečenici je subjekat, glagol i objekat: Mihailo uči nemački jezik. Na japanskom je red reči nešto drugačiji: subjekat, objekat i na kraju glagol: Mihailo jezik nemački uči
Iz perspektive lingvističkog minimalizma oba jezika se vode istim principom – imaju subjekat, glagol i objekat –, ali imaju različite parametre u smislu uslova, situacije to jest konteksta u kojem su nastali.

U suštini, ideja minimalizma u lingvistici je sa što manje principa i operacija objasniti složene jezičke fenomene, to jest da pomoću osnovnih alata opiše nastanak, strukture i funkcije jezika i to na najekonomičniji način.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)